Fizikalna, kemijska i optička svojstva dijamanata

…tvrdoća…
Riječ dijamant potiče grčke riječi adamas – ne pobjedljiv. Dijamant je najtvrđi materijal ovoga planeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće minerala je na najvišem 10. Stupnju. Na 9.stupnju nalazi se korundi ( napr. Rubini, safiri). I ako je među njima razlika samo jednoga stupnja, u stvari je dijamant 140puta tvrđi od korunda. Ta razlika kvalitete je ista kao razlika među 1. i 9. Stupnja.

…mjerenje mase…
Težina mase dijamanta je 3,51g/cm3 . Zahvaljujući ovoj karakteristici su se stvarale naslage dijamanata u koritu rijeka i nastajala su takozvana aluvialna spremišta. Ova specifična težina je osnovni pokazatelj kod određivanja pravosti dijamanata.

…toplinska vodljivost…
Dijamanti imaju 6× veću toplinsku vodljivost od bakra. Ova osobina se koristi kod testiranja dijamanata i kod korištenja dijamanata u nano tehnologiji.

…transparentnost, prozirnost, bistrost…
Prema bistrosti razlikujemo dijamante od potpuno bistrih po do potpuno mutnih (mat). U nakit se ugrađuju samo najljepši kameni. Ostali dijamanti su korišteni pretežno kao industrijski. Kameni, koji se po rezanju i poliranju ne sjaje, nazivaju se mrtvim dijamantima.

…fluorescentnost…
Ova osobina je prvi put bila iskorištena u 60.godinama 20.stolječa kod razvrstavanja dijamanata. Svaki dijamant osvijetljeni rengenskim zrakama postane fluorescentan i može ga se lakše odvojiti od drugih minerala ili zemlje. Fluorescencija dijamanta je uobičajeno plava, ali može biti i bijela, ljubičasta a nekada žuta, zelena ili narančasta.

…indeks lomu…
Kod dijamanata je ovaj indeks 2,417 i to daje dijamantu njegova jedinstvena optička svojstva. I to se koristi kod određivanja pravosti dijamanata.

…disperzija…
Disperzija je optička osobina, koja objašnjava indeks lomu ovisno o valnoj duljini (odnosno boji) ulazećeg svijetla. Efekt boje vidljiv kod ulaznih zraka načinjen je baš zbog osobine. Dijamant ima nisku vrijednost disperzije -0,044. Većina sintetskih kamenova sa sličnim indeksom lomu ima disperziju višu i igra boja čini se biti neprirodno očita.

…igra svijetla – scintilačna briljantnost…
Sjajnom briljantnošću zovemo broj odraza kod pomicanja izbrušenoga kamena ili kod pomicanja izvora svijetla. Količina odraza svijetla ovisi o broju faseta i na njihovoj ispravnoj veličini.

…boja…
Bijelo svijetlo oko nas je u stvari složeno iz cijele lepeze boja od crvene do ljubičaste. Ovisno o tome kakav spektar ga upija, odnosno odbija, stvara boju koju vidimo. Gotovo svi dijamanti sadrže i atome ostalih elemenata. Najčešće su to atomi dušika, koji prouzrokuju žutu obojenost (apsorbira plavi spektar). Bor prouzrokuje plavu boju (apsorbira žuti spektar). Druge mutacije boja su uzrokovani nekim drugim načinom, recimo deformacijom kristalne mrežice – roza dijamanti, ili radijacijom- zeleni dijamanti. Dijamant bez primjesa drugih elemenata je potpuno bezbojni